MAĐARSKA REČENICA KROZ PRIZMU KULTURE SJEĆANJA
Keywords:
sjećanje, kultura sjećanja, Jan Asman, rat, prošlost, nostalgijaAbstract
Cilj ovog rada je analiza i potpunije osvjetljavanje koncepta kulture sjećanja, odnosno
načina njegove realizacije u romanu Mađarska rečenica Andreja Nikolaidisa, a sa ciljem potpunijeg
razumijevanja značenja teksta koji funkcioniše kao mjesto sjećanja i pamćenja prošlosti.
Istraživanje uticaja nostalgičnog sjećanja na sudbinu protagoniste romana, koji usljed rata bježi
iz Sarajeva u Crnu Goru, realizovano je na temelju Asmanove (Assmann) teorije. Ona predstavlja
značajno interpretativno polazište u prepoznavanju načina djelovanja individualnog sjećanja
pojedinca, koje se istovremeno transponuje i kao pamćenje kolektiva, te njegovih posljedica
po psihičko stanje junaka. Oblikujući naraciju tako da se u njoj udvajaju sjećanja junaka i pripovjedača
autor usložnjava semantičku ravan teksta, pri čemu uočavamo više temporalnih tačaka
koje su usmjerene prema prošlosti, a povezuje ih priča o njemačkom Jevrejinu i izbjeglici Valteru
Benjaminu (Walter Benjamin), kao i njegovom izgubljenom rukopisu koji se rekonstruiše. Svijet
destabilizovan ratnim dešavanjima, melanholija i opsesija sjećanjem, usmjeravaju nas prema kritičkoj
spoznaji prošlosti i pokušaju njenog prevazilaženja, odnosno nastojanja da se kroz proces
pamćenja suočimo sa prošlošću, izlazeći pročišćeni i oslobođeni njenih negativnih posljedica po
život u sadašnjosti.
Downloads
Downloads
Published
Issue
Section
License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.
Authors retain the copyright of their manuscripts, and all Open Access articles are distributed under the terms of the Creative Commons Attribution License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided that the original work is properly cited.